Zapisi sa granice oziroma državne meje
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
(Nastavak sa prethodne stranice)
Cestom je ipak udobnije:
Ulazni signal (bio):
Potporni zid iznad Sutle/Sotle:
Predsignal (također bio):
Preko se ne može - tukaj je Slovenija:
Tunel Zelenjak dugačak je 174 metra:
Zelenjak nije naselje već je zemljopisni lokalitet u sutjesci rijeke Sutle, ispod Cesarske i Risvičke gore. Zaštićeni je prirodni krajobraz i vrlo ugodno izletište:
Cestom je ipak udobnije:
Ulazni signal (bio):
Potporni zid iznad Sutle/Sotle:
Predsignal (također bio):
Preko se ne može - tukaj je Slovenija:
Tunel Zelenjak dugačak je 174 metra:
Zelenjak nije naselje već je zemljopisni lokalitet u sutjesci rijeke Sutle, ispod Cesarske i Risvičke gore. Zaštićeni je prirodni krajobraz i vrlo ugodno izletište:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Najpoznatija ikona Zelenjaka - spomenik Mihanovićevoj pjesmi i hrvatskoj himni ''Lijepa naša domovino'':
Zelenjak sam posjećivao puno puta, uglavnom nakon spuštanja sa Cesargrada. Ovo je slika sa izleta izviđača/tabornika u rujnu/septembru 1972. godine:
Ovako je te godine izgledao mlađahni Stanley:
Konačni cilj današnjeg pohoda - postajališče Zelenjak:
Dalje ne bih išao:
U daljini drijema starina Cesargrad:
Zelenjak sam posjećivao puno puta, uglavnom nakon spuštanja sa Cesargrada. Ovo je slika sa izleta izviđača/tabornika u rujnu/septembru 1972. godine:
Ovako je te godine izgledao mlađahni Stanley:
Konačni cilj današnjeg pohoda - postajališče Zelenjak:
Dalje ne bih išao:
U daljini drijema starina Cesargrad:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
U povratku pogled na most preko Sutle u punoj veličini:
Još jedan osvrt na postaju Klanjec:
Ovaj dio je izgleda očišćen od raslinja:
Ulaz u postaju iz smjera Savskog Marofa:
Pruga u smjeru Savskog Marofa:
Na svidanje:
Još jedan osvrt na postaju Klanjec:
Ovaj dio je izgleda očišćen od raslinja:
Ulaz u postaju iz smjera Savskog Marofa:
Pruga u smjeru Savskog Marofa:
Na svidanje:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Območjem državne meje - Harmica i Rigonce 12. veljače/februarja 2020.
Carpe diem, iskoristi dan, rekoše stari Latini. A današnji dan je lijep i već miriše na proljeće, iako ono klimatološki počinje tek 1. ožujka/marca. Odlučio sam se za šetnju do Harmice i slovenskog sela Rigonce, dakle u području granice između Hrvatske i Slovenije.
Državna cesta D225 Zaprešić - Harmica:
Meja koja nije državna:
Harmica je naselje u općini Brdovec u sastavu Zagrebačke županije, na državnoj cesti D225 Zaprešić - državna granica. U popisu 2011. godine brojala je 284 stanovnika. Ime naselja potječe od dažbine koja se zvala tridesetnica (mađarski 30 = harminc), a ovdje je nekada bila mitnica na granici između Hrvatske i Štajerske.
Mala Harmica je dala i jednu istaknutu ličnost hrvatske povijesti, a to je bio Ivan Perkovac - publicist, urednik časopisa ''Pozor'' i ''Vienac'', zastupnik u Hrvatskom saboru i tajnik Matice hrvatske. Rođen je 1826. godine u Harmici, a umro 1871. u Samoboru gdje je i sahranjen.
Ivan Perkovac:
Još malo lagane šetnje:
Centar Harmice:
Carpe diem, iskoristi dan, rekoše stari Latini. A današnji dan je lijep i već miriše na proljeće, iako ono klimatološki počinje tek 1. ožujka/marca. Odlučio sam se za šetnju do Harmice i slovenskog sela Rigonce, dakle u području granice između Hrvatske i Slovenije.
Državna cesta D225 Zaprešić - Harmica:
Meja koja nije državna:
Harmica je naselje u općini Brdovec u sastavu Zagrebačke županije, na državnoj cesti D225 Zaprešić - državna granica. U popisu 2011. godine brojala je 284 stanovnika. Ime naselja potječe od dažbine koja se zvala tridesetnica (mađarski 30 = harminc), a ovdje je nekada bila mitnica na granici između Hrvatske i Štajerske.
Mala Harmica je dala i jednu istaknutu ličnost hrvatske povijesti, a to je bio Ivan Perkovac - publicist, urednik časopisa ''Pozor'' i ''Vienac'', zastupnik u Hrvatskom saboru i tajnik Matice hrvatske. Rođen je 1826. godine u Harmici, a umro 1871. u Samoboru gdje je i sahranjen.
Ivan Perkovac:
Još malo lagane šetnje:
Centar Harmice:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Željezničko postajališče Harmica, za sada krajnja točka Kumrovečke pruge:
Vlak je spreman za povratak:
Nema dalje:
Pruga Savski Marof - Kumrovec u cijelosti je obnovljena do postaje Kumrovec, osim oko 3 km između Harmice i Vukovog Sela. Na tom dijelu pruga prelazi katastarsku granicu Slovenije, a dvije države nikako da se dogovore o završetku rekonstrukcije pruge:
Putokazi:
Idem preko granice, a granica je Sutla/Sotla:
Vlak je spreman za povratak:
Nema dalje:
Pruga Savski Marof - Kumrovec u cijelosti je obnovljena do postaje Kumrovec, osim oko 3 km između Harmice i Vukovog Sela. Na tom dijelu pruga prelazi katastarsku granicu Slovenije, a dvije države nikako da se dogovore o završetku rekonstrukcije pruge:
Putokazi:
Idem preko granice, a granica je Sutla/Sotla:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Tukaj je Slovenija. Rigonce je selo u općini Brežice sa 162 stanovnika (2019.).:
Najprije treba prijeći granični prijelaz. Mlada dama u kućici poželjela mi je ''srečno'':
Dobrodošlica:
Nekoliko sličica sela Rigonce:
I za kraj jedna slika iz povratka - Duty Free Shop:
Nadaljevalo se bo
Najprije treba prijeći granični prijelaz. Mlada dama u kućici poželjela mi je ''srečno'':
Dobrodošlica:
Nekoliko sličica sela Rigonce:
I za kraj jedna slika iz povratka - Duty Free Shop:
Nadaljevalo se bo
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Šetnja do Savskog Marofa, 18. listopada/oktobra 2021.
Uželio sam se pruge, a kako stajalište Sutla ne nudi baš previše željezničkih osobitosti iskoristio sam lijep dan za šetnju do Savskog Marofa. Ništa naporno, laganih 7 km računajući oba smjera i nešto usput zabilježenih motiva.
Dvije jesenje sličice:
Bicikl u neobičnoj ulozi:
Najštosniji putokaz koji sam do sada vidio:
Netko je na svadbi previše popio:
Jedan motiv iz Laduča:
Još jedan bicikl sa žardinjerama (praznim):
Vrijeme je da se približimo pruzi, a ovo su ulazni signali postaje Savski Marof iz smjera Dobove/Harmice:
Uželio sam se pruge, a kako stajalište Sutla ne nudi baš previše željezničkih osobitosti iskoristio sam lijep dan za šetnju do Savskog Marofa. Ništa naporno, laganih 7 km računajući oba smjera i nešto usput zabilježenih motiva.
Dvije jesenje sličice:
Bicikl u neobičnoj ulozi:
Najštosniji putokaz koji sam do sada vidio:
Netko je na svadbi previše popio:
Jedan motiv iz Laduča:
Još jedan bicikl sa žardinjerama (praznim):
Vrijeme je da se približimo pruzi, a ovo su ulazni signali postaje Savski Marof iz smjera Dobove/Harmice:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Cestovni prijelaz Prudnice:
Pogled prema postaji Savski Marof:
Dolazi prigradski vlak Harmica - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo:
Cestovni prijelaz kod postaje Savski Marof:
Skretnice uvijek ostavljaju poseban dojam, a ove su sve nove:
I peron je obnovljen:
Pogled prema postaji Savski Marof:
Dolazi prigradski vlak Harmica - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo:
Cestovni prijelaz kod postaje Savski Marof:
Skretnice uvijek ostavljaju poseban dojam, a ove su sve nove:
I peron je obnovljen:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Streha još nije dovršena:
Savski Marof je pogranična postaja u smjeru Slovenije:
U postaji je teretni vlak koji čeka da ga primi Dobova:
Dolazi još jedan:
Upravo sam okinuo zadnju snimku lokomotive kada začujem glas iz upravljačnice: - Dobar dan gospon Stanko. - Majstora sam odmah prepoznao - to je Toni, znanac sa foruma zeljeznice.net:
Savski Marof je pogranična postaja u smjeru Slovenije:
U postaji je teretni vlak koji čeka da ga primi Dobova:
Dolazi još jedan:
Upravo sam okinuo zadnju snimku lokomotive kada začujem glas iz upravljačnice: - Dobar dan gospon Stanko. - Majstora sam odmah prepoznao - to je Toni, znanac sa foruma zeljeznice.net:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Toni me pozvao u upravljačnicu svog Taurusa. Radi za Transagent Špediciju, a iza sebe vuče 1.500 tona. Teret su željezni limovi iz Radinca u Srbiji za Italiju:
Nakon Tonija i mene iz upravljačnice je izašao i strojovođa prvog teretnjaka. Toni nas je upoznao, a majstor Jole me pitao ''niste li vi možda Tamarin otac?''. Pokazalo se da su moja kćer i Jole stari znanci, a mene je prepoznao preko Facebooka. Svijet je mali...
Jole i Toni ispred svojih vlakova:
Stigao je i prigradski vlak iz Dugog Sela, koji se odmah vraća:
Moćne zvijeri zaslužuju više od jedne slike:
I za kraj skupna slika elitnog društva u postaji Savski Marof:
Nadaljevalo se bo.
Nakon Tonija i mene iz upravljačnice je izašao i strojovođa prvog teretnjaka. Toni nas je upoznao, a majstor Jole me pitao ''niste li vi možda Tamarin otac?''. Pokazalo se da su moja kćer i Jole stari znanci, a mene je prepoznao preko Facebooka. Svijet je mali...
Jole i Toni ispred svojih vlakova:
Stigao je i prigradski vlak iz Dugog Sela, koji se odmah vraća:
Moćne zvijeri zaslužuju više od jedne slike:
I za kraj skupna slika elitnog društva u postaji Savski Marof:
Nadaljevalo se bo.
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
U Hrvatsko Zagorje pod strujom - Zabok i Hum-Lug 12. avgusta 2022.
U petak 12. avgusta odlučio sam isprobati kako funkcionira novoobnovljena i elektrificirana pruga Zaprešić - Zabok. Riječ je o dionici pruge R201 Zaprešić - Čakovec duljine 24 km, a projekt modernizacije većim dijelom je financiran sredstvima Europske Unije. Ovom prugom vozio sam se puno puta još u vrijeme parnih lokomotiva, šinobusa i na kraju dizela, a sada je slijedio potpuno drugačiji doživljaj.
Prvi dio vožnje imao sam prigradskim vlakom od Sutle do Zaprešića, gdje sam imao presjedanje. U međuvremenu sam uhvatio dva međunarodna vlaka u vožnji prema Dobovi, a prvi je bio EC212 Mimara:
Zatim je prošao i EC158 Croatia:
U Zaprešiću sam ušao u EMV HŽ 6112-013:
Nakon kratke vožnje brzinom do 100 km/h evo nas u Zaboku:
Za početak nešto o ovom zagorskom gradiću. Zabok je naselje i jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u sastavu Krapinsko-zagorske županije. Prema popisu iz 2011. godine administrativno područje grada Zaboka broji 8.994 stanovnika, od čega u samom Zaboku 2.714.
Zabok je staro naselje. Njegovo ime se prvi put pojavljuje 1335. godine u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla Roberta Anžuvinca (Károly Róbert) kojom daruje posjed Zabok Petru, sinu Nuzlina. Nasljednici Petra Nuzlinovog služili su se predikatom ''de Zabok'', te su se od XV. stoljeća nazivali Zaboky de Zabok. Ime naselja potječe od riječi ''bok'' koja između ostalog označava istaknuti zavoj riječnog toka, a Zabok se nalazi na unutarnjoj strani velikog luka rječice Krapinice.
Karlo Roberto Anžuvinac:
Zabok je stoljećima bio neznatno naselje, da bi se počeo znatnije razvijati nakon izgradnje željezničke pruge i zatim izgradnje industrijskih objekata. Brojku od 1.000 stanovnika prvi put je premašio u popisu 1948. godine. Bio je sjedište općine koja je obuhvaćala i Bedekovčinu, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i Sveti Križ Začretje, da bi status grada dobio 1993. godine.
Od poznatih osoba iz Zaboka valja istaći Ksavera Šandora Gjalskog, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (1854.-1935.), hrvatskog književnika i autora poznatog djela ''Pod starimi krovovi''. Rođen je i preminuo u obližnjim Gredicama.
Ksaver Šandor Gjalski:
Zabok je međupostaja na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec, na kilometarskom položaju 23+847. Ujedno je i odvojna postaja za prugu R106 Zabok - Đurmanec - državna granica, a u rasputnici/cepišču Hum-Lug odvaja se pruga L202 Hum-Lug - Gornja Stubica. Od susjedne postaje Veliko Trgovišće u smjeru Zaprešića udaljena je 5,4 km, od postaje Bedekovčina u smjeru Čakovca 8,7 km i od postaje Sveti Križ Začretje u smjeru Đurmanca 6,5 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 339 m, a najveća dopuštena brzina kroz postaju je 60 km/h.
Postaja Zabok prije rekonstrukcije:
U petak 12. avgusta odlučio sam isprobati kako funkcionira novoobnovljena i elektrificirana pruga Zaprešić - Zabok. Riječ je o dionici pruge R201 Zaprešić - Čakovec duljine 24 km, a projekt modernizacije većim dijelom je financiran sredstvima Europske Unije. Ovom prugom vozio sam se puno puta još u vrijeme parnih lokomotiva, šinobusa i na kraju dizela, a sada je slijedio potpuno drugačiji doživljaj.
Prvi dio vožnje imao sam prigradskim vlakom od Sutle do Zaprešića, gdje sam imao presjedanje. U međuvremenu sam uhvatio dva međunarodna vlaka u vožnji prema Dobovi, a prvi je bio EC212 Mimara:
Zatim je prošao i EC158 Croatia:
U Zaprešiću sam ušao u EMV HŽ 6112-013:
Nakon kratke vožnje brzinom do 100 km/h evo nas u Zaboku:
Za početak nešto o ovom zagorskom gradiću. Zabok je naselje i jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u sastavu Krapinsko-zagorske županije. Prema popisu iz 2011. godine administrativno područje grada Zaboka broji 8.994 stanovnika, od čega u samom Zaboku 2.714.
Zabok je staro naselje. Njegovo ime se prvi put pojavljuje 1335. godine u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla Roberta Anžuvinca (Károly Róbert) kojom daruje posjed Zabok Petru, sinu Nuzlina. Nasljednici Petra Nuzlinovog služili su se predikatom ''de Zabok'', te su se od XV. stoljeća nazivali Zaboky de Zabok. Ime naselja potječe od riječi ''bok'' koja između ostalog označava istaknuti zavoj riječnog toka, a Zabok se nalazi na unutarnjoj strani velikog luka rječice Krapinice.
Karlo Roberto Anžuvinac:
Zabok je stoljećima bio neznatno naselje, da bi se počeo znatnije razvijati nakon izgradnje željezničke pruge i zatim izgradnje industrijskih objekata. Brojku od 1.000 stanovnika prvi put je premašio u popisu 1948. godine. Bio je sjedište općine koja je obuhvaćala i Bedekovčinu, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i Sveti Križ Začretje, da bi status grada dobio 1993. godine.
Od poznatih osoba iz Zaboka valja istaći Ksavera Šandora Gjalskog, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (1854.-1935.), hrvatskog književnika i autora poznatog djela ''Pod starimi krovovi''. Rođen je i preminuo u obližnjim Gredicama.
Ksaver Šandor Gjalski:
Zabok je međupostaja na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec, na kilometarskom položaju 23+847. Ujedno je i odvojna postaja za prugu R106 Zabok - Đurmanec - državna granica, a u rasputnici/cepišču Hum-Lug odvaja se pruga L202 Hum-Lug - Gornja Stubica. Od susjedne postaje Veliko Trgovišće u smjeru Zaprešića udaljena je 5,4 km, od postaje Bedekovčina u smjeru Čakovca 8,7 km i od postaje Sveti Križ Začretje u smjeru Đurmanca 6,5 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 339 m, a najveća dopuštena brzina kroz postaju je 60 km/h.
Postaja Zabok prije rekonstrukcije:
Zadnjič spremenil Stanley, dne 17.08.2022, 4:52, skupaj popravljeno 1 krat.
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Ovako je bilo nekada - putnički vlak s lokomotivom JŽ 22-092 na izlazu iz postaje Zabok, fotografija iz sedamdesetih godina:
Dašak Europe u Zagorju:
Izlaz iz putničkog dijela postaje u smjeru Zaprešića:
Macosa 7121-028 stigla je iz Varaždina i sprema se za Gornju Stubicu:
Zabok je dobio i potpuno nov teretni dio postaje s 4 kolosijeka:
Pogled unatrag na putnički dio postaje:
Slijedi nekoliko impresija sa teretne postaje:
Dašak Europe u Zagorju:
Izlaz iz putničkog dijela postaje u smjeru Zaprešića:
Macosa 7121-028 stigla je iz Varaždina i sprema se za Gornju Stubicu:
Zabok je dobio i potpuno nov teretni dio postaje s 4 kolosijeka:
Pogled unatrag na putnički dio postaje:
Slijedi nekoliko impresija sa teretne postaje:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
EMV 6112-013 vraća se u Zagreb:
Macosa 7121-030 premješta se na peron za Varaždin:
Izlaz iz postaje u smjeru Varaždina i Đurmanca:
Kako sam imao dovoljno vremena do vlaka za povratak odlučio sam propješačiti cca 2 km do postajališča/cepišča Hum-Lug. Ovo je pogled na putnički dio postaje sa željezničko-cestovnog prijelaza:
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Lijevo za Krapinu - Đurmanec - Deželu, desno za Varaždin - Kotoribu - Magyarország:
Nema više struje:
Rječica Krapinica:
Preživjeli blokhauz:
Željezničko-cestovni prijelaz na regionalnoj cesti:
Pruga u smjeru Zaboka...
... i u smjeru Varaždina:
I evo me na odredištu:
Hum-Lug je rasputnica/cepišče i postajališče na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec, na kilometarskom položaju 25+937. Ujedno je i polazna točka pruge L202 Hum-Lug - Gornja Stubica. Od postaje Zabok u smjeru Zaprešića udaljeno je 2 km, od postaje Bedekovčina u smjeru Čakovca 6,7 km i od postaje Gornja Stubica 10,6 km. Dopuštena brzina vlakova je 40 km/h.
Službeno mjesto Hum-Lug je dobilo ime po dva obližnja naselja, Hum Zabočki i Lug Zabočki. Oba naselja administrativno pripadaju Gradu Zaboku, Krapinsko-zagorska županija.
Nema više struje:
Rječica Krapinica:
Preživjeli blokhauz:
Željezničko-cestovni prijelaz na regionalnoj cesti:
Pruga u smjeru Zaboka...
... i u smjeru Varaždina:
I evo me na odredištu:
Hum-Lug je rasputnica/cepišče i postajališče na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec, na kilometarskom položaju 25+937. Ujedno je i polazna točka pruge L202 Hum-Lug - Gornja Stubica. Od postaje Zabok u smjeru Zaprešića udaljeno je 2 km, od postaje Bedekovčina u smjeru Čakovca 6,7 km i od postaje Gornja Stubica 10,6 km. Dopuštena brzina vlakova je 40 km/h.
Službeno mjesto Hum-Lug je dobilo ime po dva obližnja naselja, Hum Zabočki i Lug Zabočki. Oba naselja administrativno pripadaju Gradu Zaboku, Krapinsko-zagorska županija.
Borsig je zakon!
Re: Zapisi sa granice oziroma državne meje
Rasputnica/cepišče ima štitni kolosijek:
Skretnica je u položaju za skretanje u smjeru Gornje Stubice:
Službeno mjesto nije zaposjednuto i prometni ured je zatvoren:
I čekaonica je zaključana...
... a pogled kroz rupu u staklu kaže da je bolje ne ulaziti:
Dva vodonapojnika za ljude, ni jedan ne radi:
HŽ Infrastruktura ima specifičan odnos prema štednji energije:
Uputio sam se prugom za Gornju Stubicu do mosta na rijeci Krapini:
Skretnica je u položaju za skretanje u smjeru Gornje Stubice:
Službeno mjesto nije zaposjednuto i prometni ured je zatvoren:
I čekaonica je zaključana...
... a pogled kroz rupu u staklu kaže da je bolje ne ulaziti:
Dva vodonapojnika za ljude, ni jedan ne radi:
HŽ Infrastruktura ima specifičan odnos prema štednji energije:
Uputio sam se prugom za Gornju Stubicu do mosta na rijeci Krapini:
Borsig je zakon!