Zvonimir Horvat je v knjigi Zagrebački željeznički nadvožnjaci i mostovi dodal tudi izpise iz časopisnih kronik.
Med drugim tudi podrobnosti o temeljenju in izgradnji mostu, ki so bile objavljene v zabavno-poučnem časopisu
"Naše gore list", 15.X.1861
Google book je poskeniral časopis...
http://books.google.si/books?id=YdrlAAA ... &q&f=false
stran 234!
Tekst:
Savski željeznički most kod Zagreba.
Hrvatska željeznička pruga, koja se sada po malo dovija svoga svršetka, neima veće gradjevine od savskoga mosta kod Zagreba. Ovaj će biti jedan od najvećih željezničkih mostovah u austrijanskoj državi;
dug je 800 stopah, a oslanja se o
7 vodenih i
2 kopna stubla sagradjena s
rezana kamena (pločah) na kojih će se dizati
9 stopah visoke željezne rešetke noseće sam put — šinje.
Rahlo dno korita Savinoga, razvraćenost i neurednost rieke u obće, a osobito brzina vode ponukavahu graditelje, da kod temeljne radnje najvećom opreznosti postupaju. S toga i je utemeljenje stupovah i prvo gradjenje odnielo najviše vremena i novacah, jer se sve sile napeše, kako da se svaka mogućnost podlokanju vode uztegne.
Svaki od onih 7 vodenih stublah
opire se o 60 a svaki od
kopnih na 41 stupovah, koji su
16 stopah duboko pod vodom ukopani u jami željeznom rešetkom obloženoj. Tik pilovah ovih sagradjena je u istoj dubljini stiena, jednako s gora sa stupovi odpiljena te š njimi posve sravnana. Prostor štono ga sačinjavaju one stiene, izpunjen je smiesom sastojećom iz vodovodna morta i pruda (beton), koj se pod vodom okameni. te su ovako oni pilovi njekim načinom obzidani.
Pošto se je temelj stupovom udario, namjestiše dobro obkalafatjenu i umazanu četverokutnu u primjer ladice sbitu dašćarnu, pa u nju uzme debele iztesane pločnjake kamene metati.
Da se je kod svih ovih poslovah: kod usadjivanja stubalah, odrezavanja, zaprudjivanja, umještjenja kamenjah ogromnih podmostakah rabilo, netreba, mislim, ovdje ni spominjati.
Škrinja u kojoj se sada zidje, propada pod velikim teretom kamenja sve dublje, dok napokon nenasjedne na one pilove i prudj. Kad se već dosta visoko dozidje, onda će se stiene one škrinje odpustiti i razstaviti. Svaki stubao zaokružiti će se ovelikom kamenitom gromadom iz omašnijega kamenja, koja će svakoj ma kako objestnoj navali, brze vode prkositi.
Ako se uzme ogromno djelo ovo na um, i sila nadničarah, to
svota od 500.000 for. što će se oko toga potrošiti, nije ni malo previsoka.
Počelo se graditi na desnoj obali rieke, jer su se s one strane imale gvozdene prenosne stiene na pilove porinuti. Dosele je sgotovljen jedan kopni stubao i dva vodena podpuno; a na 3. i 4. marljivo se radi. Kod ostalih pilovah radi se o položenju temelja, te one radnje dobro i sretno napreduju; kod njekoga se više, kod njekoga manje učinilo, kako već je gdje.
Lievo i desno svakoga kopnoga stubla gradi se popločeni, te takodjer kamenitom gromadom providjeni nasip za obranu žala. Ovaj nasip je na desnoj obali, biti će doskora dovršen.
Doskora, čim to bude visina vode dopuštala, doploviti će u Beču skovane željezne rešetke, da se ovdje spoje te onda nastave.
Iz ovoga se vidi, da neće uzprkos velikim zapriekam, štono jih nanese visina vode u svibnju savski most usporiti otvorenje hrvatske željezničke pruge, jer — to moramo priznati — graditeljstvo čini sve, što se najviše dade. — Željeti bi bilo, da se što slična može i o pučanstvu reći; nu toga nije; dapače ovdje se je s tolikimi zapriekami boriti, da, ako se doskora nepobrinu za to dotične nadležeće vlasti, će po svoj prilici približavajuća se zima svršetak ovoga djela barma za jednu godinu odgoditi.
), je tudi spodnja fotka...
, da je fotka iz leta 1898!
